Kosinj

Župa Bočać, kao srednjovjekovni naziv Kosinjske doline, spominje se prvi puta 1071. godine u listini hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. Grad Kosinj spominje se prvi puta 1374. godine u bilješci Kosinjskog rukopisnog glagoljskog misala. Kosinjska dolina jedinstven je prostor koji je ostao netaknut  industrijalizacijom i velikim prometnicama stoga se danas može pohvaliti mnogim prirodnim ljepotama, prvenstveno velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta, špiljama, jamama i vrtačama, vrelima i izvorima iznad kojih se ističe planinski vrh Kalić na 969 m.n.v. sa spektakularnim pogledom na Kosinjsko polje.

KOSINJSKA TISKARA

U gradu Kosinju je, prema novijim istraživanjima, po prvi puta tiskana najstarija i prva hrvatska knjiga Misal po zakonu rimskog dvora - 22. veljače 1483. godine. Potom je u Kosinju otisnut 1490. i glagoljski Brevijar. Danas imamo sačuvana dva nepotpuna primjerka, jedan papirnati koji se čuva u muzeju u Veneciji, a drugi pergamentni ulomak kalendara koji se čuva u Vatikanskoj knjižnici. Dvadesetosam godina nakon izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja, tiskaru u Kosinju osniva Anž Frankopan Brinjski, za prvog tiskara angažira autohtonog Kosinjanina Ambroza Katića od plemena Kolunića, koji u Misalu iz 1483. ostavlja svoj potpis i druge tragove u slijepim otiscima. Kosinj je bio važno crkveno i kulturno sjedište u srednjem vijeku.

KOSINJSKI MOST

Monumentalni Kosinjski most je kameni, 70 metara dugi most preko rijeke Like koji spaja Gornji i Donji Kosinj te Gornji Kosinj i Bakovac Kosinjski sa Otočcem i Perušićem. Projektirao ga je početkom 20. stoljeća projektant Milivoj Frković, a izgrađen je po uzoru na starohrvatsku mostogradnju, tehnikom "uklinjenja kamena". Most je jedinstven i po otvorima lukova koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala, u udaru na most.

dr.sc.Ivan Mance, knjiga "Kosinjska tiskara"