Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

GORA - manifestacija održivog razvoja u Gospiću

23.05.2016. 11:00:53

NATJEČAJ - TZ

13.04.2016. 21:43:11

Što posjetiti?

STARI GRAD PERUŠIĆ – srednjovjekovni arheološki lokalitet

Sa svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi puta spominje 1487. godine. Ime dobiva po prezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza pada Bosne,a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije,gdje se i sada nalazi istoimeno mjesto Perušić Benkovački.


Opširnije...


PEĆINSKI PARK GRABOVAČA

Na Grabovači se nalazi neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika,čak ¼ od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj.

Sklop raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloških pojava na prostorno ograničenom lokalitetu od svega 1,5 km². Sastoji se od šest špilja i jedne jame od kojih su čak tri na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode:Samograd,Medina špilja,Amidžina špilja,Velika Kozarica,Mala Kozarica,Tabakuša i Slipica-Jama/Japaga.

 
Pećinski park „Grabovača“ se nalazi 2,5 km od centra Perušića i kao sklop čiste prirode nudi vam niz doživljaja i vrijednosti u ekološkom,znanstvenom,estetskom i edukativnom smislu.

Galerija slika...
www.pp-grabovaca.hr

Paket aranžmani – prijedlog poludnevnih/dnevnih izleta...


RIJEKA LIKA /kupanje, vožnja čamcima/kanuima, ribolov


Rijeka Lika je najveća lička ponornica s dužinom od 78 km,što je svrstava po duljini toka u drugu po veličini ponornicu Europe. S približnom površinom od 1570 km/2 izvire u podnožju Velebita u južnom dijelu Ličkog polja na nadmorskoj visini od oko 600 m.

Ova rijeka vijuga prema svom ponoru Begovcu koji je u literaturi znan kao Markov ponor,čija je dubina 1725 m. Rijeka Lika obiluje ribljim fondom,jednako kao i akumulacijsko jezero Kruščica. Uz kapitalne somove i šarane spomenimo i štuke,klenove,srvenorepke,bijele amure,sunčanice,babuške…

Galerija slika...



IN HOC SIGNO VINCES – U OVOM ZNAKU ĆEŠ POBIJEDITI
CRKVA UZVIŠENJA sv. KRIŽA


Na susjednom brdu do Kule akropolski je smještena župna crkva Uzvišenja sv. Križa,sagrađena na mjestu starije srednjovjekovne crkve i jedna od najljepših i najvrijednijih sakralnih objekata u Lici. Riječ je o preuređenoj srednjovjekovnoj gotičkoj crkvi sa primjesama kasnobaroknog i rokoko stila. Unutrašnjost crkve je nevjerojatno dojmljiva,ima devet oltara i ukupno 28 elemenata interijera koji su na nacionalnom popisu pokretnih spomenika kulture.

Crkva je duga 42 metra,a pozlaćen križ sa tornja crkve prenesen je sa stare zagrebačke katedrale koja je izgorjela u požaru 1863. godine. Njezina je posebnost činjenica da su je Turci za svoje vladavine pretvorili u džamiju.

Opširnije...

Vidi galeriju slika...


ETNO ZBIRKA


U samom centru Perušića nalazi se etno-zbirka. Naime, HKUD Perušić od svog postojanja preko svog članstva glavni je i osnovni promotor  kulture i tradicijskih običaja kao i sakupljač narodnog blaga. Ovo do sada sakupljeno narodno blago,kojemu se još uvijek ne nazire kraj,dobilo je svoj prostor u Hrvatskom seljačkom domu u Perušiću gdje su postavljeni prva kuća i soba.


 Upravo je knjiga „ Tradicijski život i kultura ličkog sela Ivčević Kosa“ autorice pok. Prof. Marije Hećimović Seselje udarila temelje i stvorila naučnu podlogu svojim etnološkim i znalačkim radom te tako potakla članove HKUD-a Perušić da prikupljanjem izvornog blaga ličkog kraja sačuvaju kulturnu i tradicijsku baštinu.
Kontakt osobe za posjet etno zbirci,a koje su ujedno i zaslužne za njegovo postojanje su članovi HKUD-a Perušić Anka Hodak i Blaž Žarak.

Kontakt brojevi: 098/909-5532 ili 091/445-3383

Galerija slika....


KALUĐEROVAC- izvorno ruralno naselje


Kaluđerovac je selo koje se nalazi ispod brda Metlača,neposredno uz tok rijeke Like, poznato po grnčariji. Tijekom 19 st. seljaci iz Kaluđerovca pravili su glinene lonce koje su na konjima prevažali po cijeloj Lici i Krbavi i na taj način prehranjivali svoje obitelji jer su imali premalo plodne zemlje. Danas se u Kaluđerovcu nitko ne bavi grnčarijom,ali je ovo povijesno naselje vrijedno za vidjeti zbog autohtone ruralne građevne strukture koja je prisutna u povijesnom naselju podno brda Metlača u starom dijelu Kaluđerovca.

Srdačnost 25-ero Kaluđerovčana koji trenutno žive u selu,a koje je 1843. godine brojilo nešto više od 330 stanovnika zasigurno će vas ponukati da još koji put zavirite u ovo živopisno selo koje odiše prošlošću.

Galerija slika....


KRUŠČICA

Jezero Kruščica nastalo je izgradnjom brane na rijeci lici 1971. godine za potrebe HE Senj. Nalazi se na donjem dijelu toka rijeke Like kod sela Mlakva u Kosinju. Ime je dobilo po selu Kruščica koje je na tom mjestu potopljeno,a stanovništvo iseljeno u okolne krajeve. Za ljetnih mjeseci u vrijeme niskog vodostaja vide se temelji i ruševine Crkve,kuća,imanja i cesta potopljenog sela.

Na Kruščicu se može doći iz smjera Kosinja kroz selo Mlakvu,pješačkom/planinarskom stazom iz smjera  sela Kaluđerovac,ili se spustiti čamcem velebnim kanjonom Like iz smjera Kaluđerovca.

Kruščica je oaza mira i tišine,prostor izvorne ljepote prirode i reljefa i kao takva pruža nezaboravan doživljaj za svakog ljubitelja prirode,slučajnog posjetitelja ili ribiča koji tamo dolazi u potragu za „ribom života“,a oni najs(p)retniji love somove preko 90 kg.

Za vrijeme boravka na jezeru Kruščica i kanjonu rijeke Like nerijetko možete doživjeti bliski susret s vidrom,srnom,košutom,jelenom,medvjedom ili vukom.


KOSINJSKA DOLINA – Lascho de Kosin

Kosinjska mikroregija je po mnogočemu zanimljiv,pa i jedinstven prostor koji svakog namjernika osvaja svojom istinskom ljepotom.Povijesne okolnosti su htjele da ostane „neokrznuta“ industrijalizacijom i velikim prometnicama. Dolina je potpuno nezagađena i čista i blista u svom prirodnom sjaju;danas je to zasigurno neporeciva komparativna pogodnost kojom se malo koji dio našeg kontinenta može podičiti.


Lasco de Kosin,u kome stolovahu knezovi kosinjski spominje se ljeta Gospodnjega 1071.g. u listini kralja hrvatskoga Petra Krešimira IV.

U ovom uistinu očuvanom i zanimljivom prirodnom okolišu obitava veliki broj biljnih i životinjskih vrsta;spomenimo tek trsove autohtone loze,lan,drijen,pijor,vidra,čovječja ribica i mnoge druge. Valja spomenuti i to da je  Car jela u planinskom predjelu Bovanu najveće velebitsko stablo i najveća jela na starom kontinentu,te da su u meandru rijeke Like koja vijuga poljem do svog ponora Begovca,uhvaćeni vjerojatno najveći šarani u Europi.

U Kosinjskoj dolini nalaze se čudesno lijepe špilje,jame i vrtače,brojni bunari,lokve,vrela i izvori,a kao jedan od simbola Kosinja svojom se dominantnom pojavom nametnuo planinski vrhunac Kalić ( 969 metara nadmorske visine) s kojeg puca prekrasan pogled na Zavižan, Krasno, Ljubovo, Perušić i veliki dio Kosinjske doline.


KOSINJSKI MOST

 
Monumentalni Kosinjski most je kameni,sedmadeset metara dugi most preko rijeke Like koji spaja Gornji i Donji Kosinj. Projektirao ga je u 19. stoljeću projektant Milivoj Frković i izgrađen je po uzoru na starohrvatsku mostogradnju, tehnikom „uklinjenjem kamena“. Most je jedinstven i po otvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala,u udaru na most.


Galerija slika...


PISANI KAMEN-KOSINJ

Pisani kamen je pravni dokument iz 1. stoljeća kojim se regulirala upotreba vode između dvaju japodskih plemena,a koji se nalazi u Lomskoj dulibi na sjevernom Velebitu kod vrela Begovača. Na tome kamenu zapis je uklesan povodom sklopljena mira između japodskih plemena Parentina i Ortoplina. Tom prilikom Ortoplinima je bio zajamčen slobodan pristup do vrela Begovača u dužini 500 i širini jednog koraka.


Ovaj zanimljiv natpis na živoj stijenu u posvemašnjoj planinskoj pustoši možemo shvatiti samo tako da su u rimsko doba na tom dijelu Velebita pasla stada dvaju japodskih plemena i da je među njima došlo do spora oko prava napajanja blaga na vrelu Begovače. Rimska vlast je očito posredovala u tom sporu i nakon što je za obje strane postignut zadovoljavajući dogovor, uklesan je na spomenutoj stijenu zapis kao opomena svima koji bi taj dogovor htjeli zanijekati.

Rimski kameni natpis potvrđuje da su čelnici rimskih općina poznavali latinski jezik te postojeće uredbe i zakone rimske vlasti.

Galerija slika...


KOSINJSKA TISKARA

Pretpostavlja se da je najstarija tiskara na slavenskom jugu.

Druga hrvatskoglagoljska inkunabula tiskana je godine 1491. u Kosinju. U tome ličkom mjestu bila je smještena prva hrvatska tiskara u čije smo mjesto djelovanja sigurni. Ta nam činjenica nalaže zaključak da je Lika u to doba bila središtem glagoljaštva i da je bila bogatiji kraj nego što je to od tragedije na Krbavskom polju. Siromašan kraj, kakvim je Lika postala nakon godine 1493, ne bi mogao tiskati knjige u doba kada je to iznimno skup posao. Osim toga, siromašan kraj, bez jakog kulturnog kruga koji je prepoznao prednosti tiskarstva i bez ekonomskog uporišta, u takav se posao ne bi ni upuštao.

Inkunabula tiskana u Kosinju jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora. Nesačuvano nam je mnogo dijelova te inkunabule, pa tako i kolofon, zbog čega se do određivanja godine tiskanja došlo sudeći po tome što tabla pomičnih blagdana u Brevijaru počinje od godine 1492, pa se pretpostavlja da je izašao godinu dana prije. Tiskan je također dvobojno, crveno i crno, a predložak nam nije poznat. Jedini sačuvani primjerak te inkunabule čuva se u Veneciji.,a manji ulomak ( 6 pergamentnih listova ) otkriven je u Vatikanskoj knjižnici.

Kosinj kao simbol hrvatske kulture ima svoje mjesto i u Gutenbergovom muzeju u Mainzu gdje na karti prvih tiskara ponosno stoji njegovo ime. To malo ličko selo koje se nalazi na području Općine Perušić,u 15. i 16. stoljeću bilo je ucrtano u mnogobrojnim zemljopisnim  kartama. Tako je u starim kartama Jadrana, raznih europskih autora, pogotovo talijanskih, Kosinj naveden čak 11 puta. Stoga nije pretjerano reći da je Hrvatska po Kosinju postala važan dio Europe i civiliziranog svijeta.


ŠTO SU INKUNABULE?!

Sve knjige tiskane od izuma tiskarskoga stroja, dakle od godine 1455. pa do godine 1500. okupljamo pod nazivom inkunabule. Riječ inkunabula dolazi od latinske riječi incunabula, koja znači kolijevka, zipka, dakle, početak nečega, a u značenju prvotiska prvi ju je godine 1639. upotrijebio Bernard vod Mallinckrodt.

Danas nam je poznato oko 35-40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1100-1200 tiskara.