Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

GORA - manifestacija održivog razvoja u Gospiću

23.05.2016. 11:00:53

NATJEČAJ - TZ

13.04.2016. 21:43:11

STARI GRAD PERUŠIĆ – srednjovjekovni arheološki lokalitet

Sa svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi puta spominje 1487. godine. Ime dobiva po prezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza pada Bosne,a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije, gdje se i sada nalazi istoimeno mjesto Perušić Benkovački.

Braća Dominik i Gašpar Perušić ujedno su osnivači i prvi vladari Perušića,a u vlast ga dobivaju kao feudalni kaštel. Gašpar Perušić je bio banski namjesnik. Povijesna zanimljivost vezana uz Gašpara je i podatak da je bio jedan od potpisnika Požunskog mira kojim su brojni hrvatski velikaši i plemići stavili svoje pečate na povelju kojom su njemačkom kralju Maksimilijanu i njegovim potomcima osigurali pravo na ugarsko-hrvatsko prijestolje ako bi umrli bez zakonitih potomaka.

Povelja o potpisivanju Požunskog mira čuva se u Beču i na njoj se nalazi Gašparov pečat sa znakom lava koji u ruci drži pero i stupa desno. Danas taj znak predstavlja simbol Općine Perušić.

Prije dolaska Perušića mjesto se nazivalo Buške Vrhovine po Buškoj ili Bužanskoj župi. Stanovnici su mu bili Bunjevci iz sela koja i danas postoje Bužim i Pazarišta. Perušići su na brdu podigli svoj grad,odnosno utvrđeni dvorac čiji se ostaci danas nalaze u Perušiću.

Taj objekt nosi različite nazive:Perušićki stari grad,Gradina,Kula i Turska kula ( premda je nastao prije turske vlasti u Perušiću ). Kula je bila sazidana u kamenu i na tri kata,bila je opasana debelim suhozidom u obliku nepravilnog četverokuta na čijim su se uglovima nalazile tri polukružne kule-stražarnice.

Na Kuli su danas vidljiva mjesta gdje su stajali topovi,stražarnice i izvidnice. I premda je ostao samo jedan kat, Kula ipak predstavlja jedan od najočuvanijih obrambenih utvrda u Lici.

Knezovi Perušići napuštaju grad uslijed turskih osvajanja i sele se u Slovačku. Turci su osvojili Perušić 1527.g., nakon što su poharali i popalili gotovo čitavu Liku. Kula je zbog svog iznimno važnog geostrateškog položaja uvelike doprinijela činjenici da su Turci ovim područjem vladali više od 160 godina ( 1527.-1689. ). Tako je Perušić kao dio ličkog sandžaka predstavljao glavno tursko uporište u Lici. Ono što je za Krbavu bila Udbina u turskom razdoblju,to je za Liku bio Perušić. U to vrijeme Perušićem je vladao beg Malkoč.

Ovo je granično područje između tri velika imperija ( Habsburške monarhije s ostacima Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva,Venecije i Otomanskog carstva ),bilo poprište stalnog ratovanja.

Do danas je ostala sačuvana samo ruševina kule, koja je okruglog tlocrta,sagrađena prilekasnim sivim vapnencem u vapnenom mortu,debljine zidova do 1,6 m. Izvorno je imala dva nivoa i završnu platformu.

Trenutno je u tijeku program sanacije kule.