BOŽIĆNI KONCERT UČENIKA GLAZBENOG TEČAJA PERUŠIĆ

20.12.2011. 09:39:49
Ususret božićnim blagdanima, polaznici glazbenog tečaja Perušić, ponovno su oduševili svekoliku publiku na koncertu u subotu, 17.12. u 18:00 u Domu kulture Perušić.
Riječ je o četvrtom koncertu koji su zajednički organizirali Turistička zajednica Perušić i polaznici glazbenog tečaja Perušić a na kojem su se mogle čuti skladbe P.I. Čajkovskog, J.S. Bacha, F. Schuberta i ostalih glazbenih velikana.


Opširnije...

KONZERVACIJA STAROG GRADA PERUŠIĆA

20.12.2011. 09:38:56
Stari grad Perušić, u narodu znan kao „turska kula“, spominje se davne 1071. godine pod nazivom Vrhovina u Buškoj župi (stara hrvatska župa). Vrhovina je današnji Perušić. U njoj su Frankopani sagradili jaku tvrđavu, a oko 1490. darovao je i tvrđavu i posjed oko nje Anž Frankopan braći Perušićima. Po njima je Vrhovina ubrzo dobila svoje novo ime, koje se održalo do danas.



Opširnije...

Dobrodošli na stranice

Web stranica Turističke zajednice Općine Perušić nudi vam sve potrebne informacije, predstavlja vam mnoštvo prirodnih, kulturno-povijesnih vrijednosti i zanimljivosti o tradiciji i kulturi ovog kraja, te vas slikom vodi u Savršenstvo raznolikosti.




Perušić

Općina Perušić - Savršenstvo raznolikosti!

Sa svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi puta spominje 1487. godine.

Ime dobiva po prezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza pada Bosne, a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije, gdje se i sada nalazi istoimeno mjesto Perušić Benkovački.

Stare razglednice Perušića...

Poznati Perušićani.

Kosinj

"Lasco de Kosin,u kome stolovahu knezovi kosinjski spominje se ljeta Gospodnjega 1071.g. u listini kralja hrvatskoga Petra Krešimira IV."

KOSINJSKA DOLINA

Kosinjska mikroregija je po mnogočemu zanimljiv,pa i jedinstven prostor koji svakog namjernika osvaja svojom istinskom ljepotom. Povijesne okolnosti su htjele da ostane „neokrznuta“ industrijalizacijom i velikim prometnicama. Dolina je potpuno nezagađena i čista i blista u svom prirodnom sjaju;danas je to zasigurno neporeciva komparativna pogodnost kojom se malo koji dio našeg kontinenta može podičiti.

Lasco de Kosin, u kome stolovahu knezovi kosinjski spominje se ljeta Gospodnjega 1071.g. u listini kralja hrvatskoga Petra Krešimira IV.

U ovom uistinu očuvanom i zanimljivom prirodnom okolišu obitava veliki broj biljnih i životinjskih vrsta; spomenimo tek trsove autohtone loze, lan, drijen, pijor, vidra, čovječja ribica i mnoge druge. Valja spomenuti i to da je Car jela u planinskom predjelu Bovanu najveće velebitsko stablo i najveća jela na starom kontinentu, te da su u meandru rijeke Like koja vijuga poljem do svog ponora Begovca,uhvaćeni vjerojatno najveći šarani u Europi.

U Kosinjskoj dolini nalaze se čudesno lijepe špilje, jame i vrtače, brojni bunari, lokve, vrela i izvori, a kao jedan od simbola Kosinja svojom se dominantnom pojavom nametnuo planinski vrhunac Kalić ( 969 metara nadmorske visine) s kojeg puca prekrasan pogled na Zavižan, Krasno, Ljubovo, Perušić i veliki dio Kosinjske doline.